Trag fondacija logo

SEME Inkluzije: Održan završni događaj u okviru programa

Sredinom marta, održana je završna konferencija u okviru programa prekogranične saradnje sa Severnom Makedonijom. SEME Inkluzije – socijalna preduzeća za ekonomski razvoj i socijalnu inkluziju, osmišljen je sa ciljem da podrži ideje koje obezbeđuju zaposlenje ugroženim grupama i svojim radom imaju pozitivan uticaj i na širu zajednicu. U Severnoj Makedoniji smo sa partnerima iz organizacije ARNO iz Severne Makedonije i udruženja Optimist iz Bosilegrada, učesnicima u programu i stručnim sagovornicama iz oblasti socijalnog preduzetništva, razgovarali o naučenim lekcijama i mogućnostima za dalja unapređenja u ovoj oblasti.

 

Prekogranična saradnja otvara prostor za povezivanje i učenje

 

Tokom prvog panela, Ivana Marković ispred Trag fondacije, Vladimir Stojanović iz udruženja Optimist i Irina Janevska ispred organizacije ARNO su, uz moderaciju Olge Rajčić, razmenili svoje utiske o programu i njegovim rezultatima. Saško Mitovski, gradonačelnik Krive Palanke, gde je događaj održan, govorio je o status socijalnoj preduzetništva u ovom mestu i mogućnosti da ono dobije podršku. 

Ivana Marković je istakla: “Uprkos izazovima, uspeli smo da u okviru projekta otvorimo prostor za učenje, saradnju i razmenu između učesnika.”

 

Koliko su institucije zainteresovane za socijalno preduzetništvo?

 

Drugi deo događaja bio je posvećen iskustvima i utiscima stručnjakinja u oblasti socijalne ekonomije, njenog razvoja i implementacije. Zorana Milovanović, ispred Koalicije za razvoj solidarne ekonomije – KoRSE i Barbara Sadovska, predsednica fondacije Barka iz Poljske i tim liderka u projektu podrške socijalnim preduzećima u Severnoj Makedoniji govorile su o stvarima koje one prepoznaju kao važne u procesu podizanja svesti o solidarnoj ekonomiji i ulozi socijalnih preduzeća u društvu. 

“U Srbiji ima 20 socijalnih preduzeća, što je mali broj. Ali, vidi se pomak i institucije pokazuju interesovanje da podrže razvoj socijalne ekonomije. Pokrenuta je i regionalna deklaracija o socijalnoj ekonomiji”, podvukla je Zorana Milovanović.

Snežana Milisavljević, iz udruženja “Putokaz” iz Kragujevca, istakla je da je važno da se razmenjuje znanje. “Važno je da podržavamo jedni druge međusobnom kupovinom proizvoda, jer mi nismo jedni drugima konkurencija. Osim toga, važno je da imamo i uvid u evropske prakse, da idemo u studijske posete, da imamo mentorsku podršku, kao i da naučimo da svoje znanje i kreativnost izrazimo tako da dobijemo visokokvalitetne proizvode i za tržište van regiona”, zaključila je ona.

 

I pored svih izazova – vredi

 

Treći panel je bio prilika za učesnike da podele šta su naučili tokom sprovođena projekta, kao i sa kojim izazovima su se suočavali. Kao situacije koje nisu mogli da predvide, a kojima bi trebalo posvetiti pažnju u kontekstu razvoja socijalnog preduzetništva jesu: osuda, pritisak i očekivanja zajednice, potrebno vreme i trud da se koncept ovakvog vida preduzetništva, okrenutog zajednici i opštem dobru, približi ljudima u široj okolini, ali i velika odgovornost koju nosi poduhvat da se ovakve ideje implementiraju.

Ipak, Nenad Pejin iz Udruženja građana OSMEH istakao je: “Vredi. Nije lako, ali ne treba bežati od zadataka koje doživljavamo kao opterećujuće poput izveštavanja, rada sa finansijama ili zadataka koje radimo po prvi put i zbunjuju nas.”

Amar Kačar, iz udruženja SIEC i Maria Duda Dibiaggio ispred Countryside Retreat-a podvukli su  da za bavljenje socijalnim preduzetništvom pre svega treba imati empatiju. “Ukoliko je motiv samo profit, ne možemo se smatrati socijalnim preduzećem – čak i ako  upošljavamo ljude iz osetljivih grupa i ako imamo proizvode ili usluge koji su razvijeni sa svesti o društveno korisnom poslovanju i opštem dobru”, istakli su.

U okviru programa, pet projekata je podržano nabavkom opreme ili usluga neophodnih da sa radom nastave ili da svoje ideje pokrenu.